Danas gnjurimo dublje u vode održivih kuća, i fokusiramo se na kuću od slame koja je isplivala kao najprikladnija za naš bioregion. Iako slama navodno igra glavnu ulogu, videćete da je ona ipak samo jedan komadić u velikoj slagalici.
Ovaj tekst kao konkretan primer koristi projekat i skice kolibe koju mi pravimo ovog leta. Trudićemo se da pišemo najjednostavnijim jezikom kako bi što više ljudi razumelo, i nadamo se jednog dana primenilo u nekim svojim projektima.
Temelj

Ukopani Stubovi
Konstrukciju nose bagremovi stubovi, opaljeni na krajevima koji idu 1m ispod zemlje, i sede na 5-10cm šljunka. Oko stuba se stavlja kamenje i šljunak da pruži stabilnost, koji se nabijaju na svakih 20-30cm dubine. Koristimo šljunak umesto cementa, jer šljunak propušta vodu dok je cement zadržava, i u svakom elementu se trudimo da sklonimo vodu od drveta i slame, kako bi izbegli truljenje.
Drenaž
Oko stubova se kopa rov koji je obložen agrotekstilom, kako bi sprečili upadanje zemlje u drenaž i širenje korenja. Dužinom dna rova ide plastična cev sa izbušenim rupicama, kroz koju teče voda tokom većih padavina. Oko te cevi se stavlja šljunak i ceo rov se puni do vrha šljunkom, uz tabanje na svakih 20-30cm visine.
Konstrukcija

Klasična drvena konstrukcija se gradi na ukopane stubove. Može biti od prirodnog okruglog ili rezanog pravougaonog drveta, zavisi od estetike i sposobnosti majstora. Bitno je da krov konstrukcije ide 50-90cm izvan okvira zidova, i posluži kao nadstrešnica koja štiti zidove od kiše.
Krovni Pokrivač
Prvi sloj krova je folija koja propušta paru iz kuće (i time izbegava kondenzaciju u krovu), a sprečava ulazak vode sa spoljašnje strane. Ukoliko se skuplja kišnica, najpraktičnije opcije za krovni pokrivač su crep, metalni krov ili šindra. Izbor zavisi od estetike i cene, a mi ćemo se poigrati sa hrastovom šindrom na našem krovu.
Sa unutrašnje strane se stavlja termoizolacija: slama, vuna, stiropor ili mineralna vuna. Nama od svega ponuđenog najbolje završava posao kamena vuna.
Zidovi

Nosači
Nosači zida služe da odvoje slamu od zemlje, stavljaju se direktno na utabani šljunak drenaža i recimo da su oko 50cm visine i 50cm širine. Kamen se stavlja radi estetike i stabilnosti, a mešavina cementa i perlita radi termoizolacije, jer u suprotnom ovaj zidić pravi toplotnu rupu u planu.
Na vrh nosača ide drveni držač (sill plate) sa ekserima koji vire ka gore – na njih se slažu/nabadaju bale slame. Držač sprečava direktan kontakt između slame i nosača koji je sklon skupljanju vode.
Otvori
Za prozore, vrata, ventilaciju, vodovod i bilo koje druge „rupe u slami“ neophodno je napraviti drvene okvire i fiksirati ih za konstrukciju.
Svi prozori bi trebali imati duplo staklo i nije neophodno da se otvaraju. Glavni cilj prozora je da propuste svetlo u kuću i pružaju pogled ka spoljašnjem svetu. Ventilaciju prostora mogu vršiti strateški pozicionirani manji otvori koji imaju bolju poziciju, izolaciju i dihtovanje.
Slama
Konačno smo stigli i do slame! Bale moraju biti gusto nabijene, suve i bez znakova truljenja ili indikacija da su na toj adresi nedavno stanovali glodari. Pored korišćenja poljoprivrednih balirki, moguće ih je i ručno balirati – što naravno duže traje, ali je time moguće postići željene dimenzije i gustinu.
Bale se onda slažu kao velike lego kockice oko okvira i to izgleda ovako:

Čupavost slame se dovodi u red motornom testerom i/ili trimerom, pre nanošenja maltera.
Zemljani Malter
Mešavinom peska, gline i vode dobijamo zemljani malter. Nanosi se na bale slame sa unutrašnje i spoljašnje strane i mora potpuno prekriti sve rupe u zidu i time zaustaviti strujanje vazduha. Nanosi se uglavnom iz 2 ili 3 sloja, i prethodni sloj mora da bude potpuno suv pre nanošenja sledećeg. Prethodni sloj se blago poprska vodom i zagrebe, kako bi došlo do boljeg spajanja između dva sloja.

Dobro pomešan malter se odlično lepi za slamu, ali ne i za drvo. Iz tog razloga je bitno da svako mesto dodira slame i drveta (oko vrata, prozora, konstrukcije) ima neku tkaninu natopljenu glinom ili gips karton ploču koja će držati malter na prelazima.
Boju diktira boja gline i peska, a može se promeniti dodavanjem mineralnih pigmenta ili kreča.
Obavezno je uraditi par testova da bi videli koja mešavina peska i gline najbolje drži – odnos 3:1 i 4:1 (P:G) su dobri za početak.
Unutra
Prvi sloj je dosta grub i cilj mu je da se dobro spoji sa slamom, pa i ako malo popuca to nije problem. Drugi sloj je finiji (sadrži više peska) i neophodno ga je dobro utabati i izravnati mistrijom, kako bi se smanjilo skupljanje prašine na zidovima unutar kuće.
Spolja
Spoljašnji deo kuće zahteva i treći sloj koji se meša sa hidratisanim krečom radi veće otpornosti na vlagu. Kada kreč očvrsne, on sprečava „topljenje“ zemljanog zida prilikom kiše i smanjuje ulazak vode do slame.
Pod
Ovaj bitan element zahteva sam svoj tekst, i možda će ga jednom prilikom i dobiti. Do tada, samo ćemo preći preko slojeva koje sadrži pod jedne održive kuće od slame:
- Šljunak – 10cm iberlaufa da pruži stabilnost i prenese težinu poda na zemlju.
- Hidroizolacija – folija zalepljena za unutrašnji deo zidova koja hermetički sprečava ulazak vazduha i vode odozdo.
- Termoizolacija – 5cm perlit, stirodur ili kamena vuna. Mora izdržati pritisak svega što će se odvijati iznad: unutrašnji zidovi, nameštaj, kretanje ljudi, itd.
- Termalna masa – 5-15cm kamen, cigla, ili zemljani pod (sličan malteru) sa premazom lanenog ulja.
Toliko o teoretskoj kući od slame za danas. Mogli bi reći još mnogo toga na ovu temu, ali radije bi pokazali na našoj kolibi 🙂
Za one koje zanima više o održivoj gradnji sa slamom i drugim prirodnim materijalima, preporučujemo knjige koje su nama do sada bile najkorisnije. Nažalost, na srpske prevode još uvek nismo naišli.
- A Pattern Language – 40 godina nakon što je izdata, i dalje prva knjiga koju treba pogledati pre stvaranja bilo kakvog objekta.
- The Art of Natural Building – Odličan pregled prirodnih tehnika gradnje i sjajan izvor inspiracije.
- Making Better Buildings – Poređenja održivih tehnika gradnje sa ilustracijama, tabelama, brojkama – uživancija za štrebere!
- Building Green – Knjiga iz koje smo najviše naučili i bez koje se ne bi usudili da kročimo na gradilište 🙂
- Roundwood Timber Framing – Sve informacije o obloj građi na jednom mestu, uključujući vrste drva, spojeve, alate, itd.
- Practical Straw Bale Building & Building Your Straw Bale Home – Obe knjige imaju Australijski fokus, ali trenutno su najopširniji vodiči za rad sa slamom i zemljanim malterom.
Nada Trajbar
15. septembra 2017. at 22:29Postovani!
Vrlo sam zainteresirana za takav nacin gradnje. Ja bih jednu vikend kucu pravila na moru, nekih 40-50 m kvadratnih.za sad prikupljam informacije. Ako postoji video, jako bi voljela vidjeti.Nada
L.p.
Aleksandar Janković
16. septembra 2017. at 18:11Pozdrav Nado. Nažalost ne stižemo da dokumentujemo sve što uradimo, za sada. Kao prvi korak svakome ko je zainteresovan za ovaj tip gradnje savetujem da vidi knjigu Building Green (Snell i Callahan).
Darko Petrovic
2. februara 2017. at 11:44hvala na odlicnom prikazu gradnje kuce od slame . malo bolje i jednostavnije objasnjenje za temelj u vidu slika sa opisom radova i za osnovu krovne konstrukcije. Veliki pozdrav
Eliza
17. januara 2017. at 21:51Jako interesantna tema. Nikad aktuelnija!
Kolar D
9. novembra 2016. at 11:10Svaka vam cast na opisu i trudu..
Vec duze vrijeme trazim gradnje kuca od slame i sve me vise fascinira , jer bi se i sam upustio u gradnju take kuce..
Pa mi je svaki Tip i informacija bitna i vazna..
Cekam na video i sve najbolje…
Marija
15. aprila 2016. at 06:37Nadam se da cemo uspeti da napravimo video i audio zapis same gradnje, tako ce biti jos lakse i razumljivije… 😀
dare
9. aprila 2016. at 16:06odlicno! cekamo nastavak(ke)